Ako ćemo biti precizni Mjesec će danas odgovarati jednoj od dvije uvriježene definicije Plavog Mjeseca. Prema prvoj, tradicionalnoj, tim se terminom naziva treći puni Mjesec u nekom godišnjem dobu koje ih izrazito ima četiri umjesto uobičajena tri. Prema drugoj, koja je zapravo nastala pogrešnim tumačenjem prve u časopisu Sky & Telescope iz 1946. godine, to je drugi puni Mjesec koji se javlja u jednom kalendarskom Mjesecu. Budući da kalendarski mjesec ima po 30, pa i 31 dan, a Mjesečev ciklus traje 29,5 dana, povremeno se u jednom kalendarskom uguraju dva uštapa.
Dakle, iz dijelova Hrvatske u kojima neće biti oblaka večeras će se na nebu moći vidjeti Plavi Mjesec po tradicionalnoj i ispravnoj definiciji. Nažalost, on najvjerovatnije neće biti plav. Lijepu plavu boju Mjesec uglavnom ima samo kada se gleda kroz dim velikih požara kakvi su harali u Švedskoj i Kanadi 1950. i 1951. ili nakon vulkanskih erupcija poput eksplozije Krakataua 1883. nakon koje je fenomen trajao čak dvije godine.
Zanimljivo je da se termin povezuje s još jednom greškom. Izvorno se Plavi Mjesec zapravo zvao Mjesec izdajica, što se na arhaičnom engleskom kaže Moon belewe. Naime, za prijestupnih godina korizmeni post se ponekad nije prekidao za trećeg proljetnog punog Mjeseca koji je uranio već tek za četvrtog pa su izgladnjeli ljudi željni prekida posta treći nazvali izdajicom. Moon belewe kasnije se pretvorilo u Blue Moon.
Izvor: tportal.hr
