Pročitajte u kojim se bh. jezerima (ne)smijete kupati?!
Ima li nade za bh. turizam? Optimisti bi rekli da u će nekim budućim vremenima, usljed sve većeg i sve jačeg globalnog otopljenja, Bosna i Hercegovina sa svojim jezerima i rijekama postati spasonosna kota ne samo za osiromašeno domaće stanovništvo, već i za turiste željne čistog zraka i ljeta bez tropskih vrućina. Međutim, priča o bh. vodama nije ni izbiliza tako idilična, piše Depo portal.
- U Bosni i Hercegovini, kao i svugdje,
postoje dvije vrste jezera - prirodna i vještačka. Međutim ni jedna ni
druga nisu pogodna za kupanje. Da bi neko jezero bilo pogodno za
kupanje, potrebno je da ima izgrađeno kupalište sa svom potrebnom
infrastrukturom koja uključuje toalete, tuševe, a potrebno je i da
zadovoljava sanitarne i sigurnosne norme - kaže na početku svoje priče o
bh. jezerima Zoran Bibanović, ekspert za pitanja turizma i očuvanje
prirodnih ljepota BiH.
Bibanović kaže da nijedno vještačko
jezero u BiH, osim Panonskog koje ima status kupališta, nije napravljeno
sa primarnim ciljem da služi kao kupalište. Većinom je riječ o
akumulacionim jezerima koja su nastala u industrijske svrhe. Naprimjer,
Jablaničko jezero je napravljeno zbog hidrocentrale, dok Modračko služi
lukavačkoj i tuzlanskoj industriji… Samim tim ta jezera su izuzetno
zagađena i ni u kom slučaju nisu pogodna za kupanje, piše Depo portal.
No, najveći problem naših jezera,
prirodnih i vještačkih, je neregulisana kanalizacija koja se u njih
nekontrolisano ispušta. - Uzmimo primjer Prokoškog jezera koje je
zakonom zaštićeno, ali to nije spriječilo ilegalnu izgradnju velikog
broja vikendica koje su se ‘načičkale’ na okolnim brdima, a otpadne vode
iz njih ispuštaju se u jezero. Naravno, to je narušilo prirodni
ekosistem, i sad imamo šikare koje rastu iz jezera, endemska vrsta
triton gotovo je izumro, a samo jezero se polako zatrpava - pojašnjava
Bibanović.
Dakle, u kojim se jezerima bh. građani
mogu i smiju kupati?! U saradnji sa sagovornikom, Depo portal donosi
kratki pregled najvećih bh. jezera u kojima je kupanje
(ne)preporučljivo.
Jablaničko jezero
Vještačko akumulaciono jezero na
Neretvi. Prostire se od Konjica do Jablanice, uz magistralni put M-17.
Površina jezera iznosi 13 km kvadratnih, s najvećom dubinom od 70 m.
Jablaničko jezero nastalo je 1953. godine izgradnjom lučne brane na
Neretvi, 5 km uzvodno od Jablanice. Visina brane je 80 metara i jezero
se proteže uzvodno do Konjica. Maksimalna dužina mu je oko 30 km.
Površina jezera je 1440 ha, a najveća dubina 80 metara. Ovo jezero često
presuši, ali i kad ima vode u njemu, kupanje i nije baš najbolja ideja.
Bibanović:
Kupati se u Jablaničkom jezeru je ludost! Šta mislite gdje ide sva
kanalizacija iz Konjica, Buturović Polja i ostalih okolnih mjesta?!
Upravo u to jezero! S druge strane, ovo jezero je napravljeno u sklopu
hidrocentrale, jako je duboko i postoje mehanizmi koji uvlače vodu u
generatore, tako da je izuzetno opasno i pomisliti na kupanje u ovom
jezeru.
Jezero Modrac
Vještačko jezero u Bosni i Hercegovini i
Srbiji, kod mjesta Perućac, općina Bajina Bašta, Srbija. Nastalo
pregrađivanjem toka Drine, za potrebe hidroelektrane “Bajina Bašta”.
Akumulacija je dugačka 54 km i prostire se kroz kanjon do Višegrada.
Širina kanjona varira od 100 m do 1100 m. Maksimalna dubina jezera
prelazi 80 m. Obala i veći dio dna su kameniti. Obala je strma, tako da,
na par metara od obale, dubina dostiže između tri i osam metara,
zavisno od vodostaja. Sredina jezera je granica između Bosne i
Hercegovine i Srbije.
Bibanović:
Voda u ovom jezeru je poprilično hladna, pa sezona „kupanja” traje samo
dva mjeseca. Međutim, ko bi se želio kupati u jezeru po čijoj površini
pluta bezbroj plastičnih boca i koje je pretvoreno bukvalno u deponiju
smeća, na čijem se dnu vjerovatno nalaze leševi nestalih žrtava
proteklog rata u BiH?!
Prokoško jezero
Ledenjačko jezero u Hercegovini. Leži u
podnožju planine Prenj, na nadmorskoj visini od 397 m. Bazen jezera je
nastao u Boračkoj dragi procesom glacijalne erozije. Jedno je od
rijetkih prirodnih jezera koje se nalazi na prihvatljivoj nadmorskoj
visini, tako da nije prehladno za kupanje. Boračko jezero omiljena je
destinacija za izlete brojnih Sarajlija, Konjičana i Mostaraca. Oko
jezera izgrađeni su hoteli, pansioni i drugi ugostiteljski objekti, mada
još uvijek nema govora o planskoj gradnji.
Bibanović:
Boračko jezereo je jedino prirodno jezero koje je donekle prihvatljivo
za kupanje. Voda još uvijek nije toliko zagađena, mada se tokom ljeta
poprilično „zamuti”. Znate, nije predviđeno da se zajedno na istom
mjestu kupaju čovjek, pas, da se pere auto… Boračko jezero donekle se
uspijeva pročistiti samo tokom zime, međutim, ako se nastavi kao do sad,
i ono će završiti neslavno.
Panonska jezera
Nekada je to bilo samo jedno jezero na
površini od oko 12.000 m2 i u obliku stopala sa dubinom koja seže do 1,7
m. Zahvaljujući salinitetu vode koji se postiže ubacivanjem slanice od
ispiranja slanih rudnika, istovjetnom vodi Jadranskog mora, ovo jezero
predstavlja jedinstven primjer slanog jezera na Balkanu i u cijeloj
Evropi. Danas su u Tuzli izgrađena još dva, pa ovaj kompleks jezera
uistinu predstavlja ne samo gradsku atrakciju, već i turistički
potencijal ovog grada.
Jezera imaju ljekovita svojstva
zahvaljujući sadržaju soli i drugih minerala. Voda u jezerima neprestano
kruži, a zapreminu jezera prečišćava savremeno postrojenje uz pomoć
pješčanih filtera i hemijskih supstanci. Na podlogu jezera su, zbog
specifičnosti terena, postavljene posebne polietilenske plohe, te
zajedno sa svim potrebnim instalacijama prekrivene 50 centimetarskim
slojem šljunka, koji plažama daju izgled plaža kakve uobičajeno
susrećemo na Makarskoj rivijeri.
Bibanović: Ovo
je jedini pozitivan primjer u BiH. Panonsko jezero napravljeno je
prvenstveno s ciljem da bude kupalište, a tome u prilog govori i
infrastruktura izgrađenja oko njega, kao i savremeni način prečišćavanja
vode. Jedino od jezera na kojem vam je zagarantovana bezbjednost tokom
kupanja. Drugim riječima, ovo su jedina jezera koja nisu prepuštena
prirodi samoj, već sistemskoj i kontinuirnoj laboratorijskoj kontroli
vode, što je i najveći nedostatak prirodnih resursa.
Plivska jezera
Plivska jezera u koja spadaju Veliko i
Malo jezero, nastala su na rijeci Plivi, lijevoj pritoci Vrbasa u Jajcu.
Jezera su smještena u riječnoj dolini Plive, izmedju Jajca i naselja
Jezero. Veliko jezero leži na nadmorskoj visini od 424 metra. Dugačko je
oko 3,3 kilometra, sa prosječnom širinom od oko 400 metara, a
maksimalnom od oko 700 metara. Najveća dubina jezera je oko 36 metara.
Nastalo je na mjestu gdje Pliva završava svoj tok, nizvodno od naselja
Jezero, a završava u naselju Zaskoplje. Malo jezero počinje u pomenutom
naselju Zaskoplje, i dugačko je oko 950 metara.Prosječna širina mu je
oko 220 metara, a maksimalna iznosi oko 430 metara. Maksimalna dubina
jezera je oko 24 metra.
Bibanović:
Opet ponavljam - tamo gdje nema kupališta, kupanje iz nekog razloga nije
sigurno. Ova jezera su relativno čista, ali samo kupanje se ne
preporučuje. Sjetite se slučaja od prije dvije godine kad se dječak
utopio u Malom jezeru jer su ga povukle struje u generator. To su
strašno opasne stvari. Sigurnost kupača uvijek mora biti na prvom
mjestu.
Izvor: Dina Ganibegović