Izgradnja
Andrićgrada, spornog projekta kontroverznog režisera Emira Kusturice
koji je simbolično započet na Vidovdan 28. jula 2011. godine, gotovo je
završena, izvještava reporter agencije Anadolija (AA)
Sljedeće
godine očekuje se završetak unutrašnjih radova na crkvi i hotelu, a
nakon toga projekt bi i službeno trebao biti završen.
Andrićgrad,
grad koji je dobio ime po nobelovcu Ivi Andriću, kojeg Kusturica
neizmjerno poštuje, nalazi se na ušću Bijelog Rzava u Drinu, u
neposrednoj blizini čuvenog mosta Mehmet-paše Sokolovića. Prostire se na
23.000 kvadrata.
Direktor ovog projekta Žan
Marjanović kazao je u izjavi za agenciju Anadolija (AA) kako je do sada
nasuto oko 150.00 kubika nasipa, što je apsolutni rekord u regionu kada
je u pitanju gradnja.
Andrićgrad je,
objašnjava, osmišljen kao arhitektonski vremeplov. Na samom ulazu u grad
može se primijetiti osmanlijska arhitektura. Od sredine glavne ulice
koja nosi naziv Mlada Bosna počinje vrijeme Austro-Ugarske.
U
23.000 kvadrata Andrićgrada, u ulici Mlada Bosna, smješteni su
knjižara, kafići, pizzeria, galerija, poslovnica ''Nove Banke'',
poslovnica ''m-Tela'' i mnogi drugi sadržaji.
Pored
toga, u Andrićgradu je izgrađen Andrićev institut, zgrada pozorišta i
hosteli za studente koji će živjeti tu dok budu studirali na
Univerzitetu lijepih umjetnosti.
U centru
Andrićgrada nalazi se spomenik nobelovca Ive Andrića, a iza njegovih
leđa općinska zgrada, zgrada Hidroelektrane Višegrad, te crkva i hotel,
čiji radovi iznutra trebaju biti gotovi sljedeće godine. Crkva,
smještena na Njegoševom trgu, smatra se biserom ovog projekta, jer je
izgrađena u rekordnom roku od 65 dana.
"Kamen
koji smo koristili u izgradnji crkve isporučila nam je turska firma iz
Konye i zaista smo jako zadovoljni saradnjom sa Turskom. Mislim da će se
nastaviti naša saradnja sa turskim klesarima jer su bili vrlo
profesionalni. Ovdje dolaze i Turci. Mnogi od njih koji dođu u Sarajevo,
dolaze u Višegrad da vide most Mehmed-paše Sokolovića, a posjete i
Andrićgrad. Mi čak imamo u planu da jedan od segmenata ovog gradića bude
otomanski dio gdje će da bude šadrvan, restoran i smještajni
kapaciteti. To bi ustvari trebalo da predstavlja onaj karavan ili konak
iz Andrićeve knjige", pojasnio je Marjanović.
Dodao je da su zadovoljni brojem posjetioca. Tvrdi da je do sad Andrićgrad posjetilo oko 50.000 turista.
"Andrićgrad
još nema dovoljno smještajnih kapaciteta za sve one koje žele tu
ostati, ali sljedeće godine će biti završen hotel i hosteli za sve one
koji budu htjeli tu provesti duže vremena, pogledati pozorišnu predstavu
ili premijeru svjetskih filmova", govori naš domaćin.
Komentirajući
navode o tome kako Andrićgrad mijenja sliku i percepciju cijelog
Višegrada, Marjanović je istakao da Andrićgrad ne mijenja samo sliku
grada Višegrada već i cijelog regiona.
"Andrićgrad
je sad razlog zbog čega ljudi ostaju u Višegradu, a prije Andrićgrada
se malo šta dešavalo ovdje. A oni koji optužuju Andrićgrad dovoljno su
dugo bili na vlasti, a nikada nisu ništa dobro uradili za ovaj grad. Ako
izađete sad van kapija Andrićgrada i pogledate, vidjet ćete da fasade
zgrada i kuća izgledaju isto kao i prije 30 godina. Tako da Andrićgrad
definitivno mijenja sliku grada i regiona, ali u pozitivnom smislu",
poručio je direktor Andrićgrada.
Sa njim se slaže i Višegrađanka Mileva Pecikoza.
"Iz
Višegrada sam. Stvarno mi je drago što je izgrađen Andrićgrad, posebno
radi crkve u njoj, jer sam pobožna. Ko je pravio nije mi uopše bitno i
nemam ništa protiv Andrićgrada. Nešto se dešava. Neko će doći da obiđe
Andrićgrad, pa će obići i ostalo. On mijenja izgled Višegrada, ali ga
čini sve ljepšim", rekla je ona.
Željko Sukurović je došao iz Srbije kako bi posjetio Andrićgrad.
"Došao
sam tu da vidim kako ovo sve izgleda. Oduševljen sam, jako je lijepo.
Ima još nekih radova za završiti, ali mislim da je fino, mnogo lijepo.
Ne znam šta se sve ovdje nalazi od objekata, ali obići ću sve. Mislim da
je ovo skroz pozitivno", kazao je Sukurović.
Višegrad u Andrićgradu?
Mišljenje
Bošnjaka o Andrićgradu pak se razlikuje. Oni, uz ostalo, smatraju da
Andrićgrad postoji kako bi se prekrila krvava povijest tog kraja i
činjenica da je tu, kako kažu, počinjen genocid i ubijeno najmanje 3.000
osoba bošnjačke nacionalnosti, od djece do staraca. Treba se, vele,
sjetiti da su pripadnici Vojske RS, potpomognuti iz Srbije i Crne Gore, u
junu 1992. godine samo u jednom slučaju zarobili, a potom zapalili 70
djece, žena, starih i iznemoglih osoba, samo zato što su bili Bošnjaci.
To
je bliska prošlost koju Kusturica naprosto želi preskočiti, zaobići,
tretirati na način kao da se nije dogodila. Ista je to, pričaju
Bošnjaci, ideologija kao i kod onih kojima je bila sporna i spomen-ploča
koja govori o zločinima nad Bošnjacima.
Predsjednik
Skupštine opštine Višegrad Suljo Fejzić u izjavi za agenciju Anadolija
kazao je kako je izgradnja Andrićgrada uzrokovala promjene u odnosima
među ljudima u Višegradu.
"Sama izgradnja ovog
objekta izazvala je promjene prije svega u političkim odnosima, a onda i
u odnosima među ljudima, privredi i svmu ostalom. Jer politički odnosi
su se izoštrili do te mjere da politički predstavnici pojedinih stranaka
ne odlaze u taj dio grada. Bošnjaci koji žive ovdje uglavnom taj dio
grada ne smatraju dijelom koji je njihov, već kao dio grada koji je tu i
koji najčešće služi kao kamen spoticanja samom suživotu i daljnjem
prosperitetu Bošnjaka u ovom gradu", komentira Fejzić.
Smatra da se što prije mora riješiti problem Andrićgrada.
"Plašim
se toga da ne bude Višegrad u Andrićgradu, a ne Andrićgrad u Višegradu.
Taj grad se treba što prije uklopiti u kompletnu cjelinu Višegrada, da
Višegrad ima koristi i od ovog što već postoji, a i od Andrićgrada. Ne
treba bježati od te činjenice, već je treba prihvatiti i gledati kako da
se iskoristi za dobrobit ovog naroda, kako Srba tako i Bošnjaka. Pa,
možda i proširiti i nadograditi Andrićgrad, gdje bi tu onda bili simboli
i Bošnjaka koji su vijekovima živjeli u Višegradu. A ako ništa onda kao
znak zahvalnosti onim ljudima koji su dali tu zemlju ili kojima je
oduzeta zemlja da se izgradi Andrićgrad", nastavio je Fejzić.
Mnogo je onih koji podsjećaju i na činjenicu da je Andrićgrad podignut na oduzetoj zemlji zemljoposjednika Pašana Hadžića.
Predsjednik
Medžlisa Islamske zajednice Višegrad Bilal Memišević kazao je kako su u
Andrićgradu mnogi ljudi i porodice "našli svoju nafaku" i da je to
dobro, iako se on ovom projektu protivio od samog početka.
"Poznato
je da je to najveći projekt u Višegradu i ovoj regiji nakon izgradnje
hidroelektrane na Drini. Ono što je problem u tom projektu je njegova
ideološka pozadina. Sama činjenica da taj projekt finansiraju Vlada
Republike Srbije i Vlada Republike Srpske, onome koji iole šta razumije,
govori dovoljno", pojasnio je on.
Memišević je
naglasio kako smatra da većina Bošnjaka u Višegradu ima slično
mišljenje poput njega. On kaže da niko ne osporava da je Andrićgrad
lijep, ali zamjera to što su izostavljeni Bošnjaci u tom vremeplovu.
"Naravno
da bi u tom vremeplovu trebalo da bude i nas Bošnjaka. Ja neću da sam
poistovjećen sa turskom tradicijom i kulturom. Ono što je isto između
Bošnjaka i braće Turaka jeste vjeroispovijest, odnosno Islam i ništa
drugo. Bošnjaci su narod sa svojim identitetom, sa svojom kulturom, sa
svojom tradicijom i vjerom. Ja od toga ništa od toga nisam vidio u
Andrićgradu, koji sam posjetio više puta. Vidio sam da Bošnjaci za
prvomajske praznike i sad za godišnje, idu u Andrićgrad, slikaju se i
vjerovatno da se lijepo osjećaju. Međutim, velika se ideološka pozadina
krije iza toga, iako se nastoji ostaviti utisak da je sve to super.
Naravno, Bošnjaci kao i uvijek sve olahko prihvataju", komentira
Memišević za agenciju Anadolija.
Andrićgrad nema budućnosti
Građanin Višegrada Samir K. govori kako je Andrićgrad trenutno zanimljiv, ali da sumnja da ima perspektivu u budućnosti.
"Moje
mišljenje je da će Andrićgrad u budućnosti biti scenografija za neki
film koji hoće da snimi dotični Kusturica. Moguće je da će ono privući
turiste, ali, ipak, mislim da je to više politika u igri. Andrićgrad je
izgrađen na najljepšem dijelu Višegrada. To je jedan dio grada za kojeg
su Višegrađani emotivno vezani. To je bio jedan od najljepših sportskih
parkova u Višegradu", rekao je Samir.
Strancima ispričati istinu
Samir nadalje tvrdi da Andrićgrad ne može nikad prevazići most Mehmet-paše Sokolovića, jer njega ne može ništa zamijeniti.
"Andrićgrad
će možda biti zanimljiv na početku, jer je atrakcija i nešto novo. Grad
svakako ne može živjeti samo od turista. To je moje mišljenje. Ja
mislim da je to više ''Inat-grad', u pravom smislu riječi inat, nego što
je Andrićgrad", navodi Samir.
Smatra da se
moraju voditi kampanje kako bi i stranci koji dođu u Višegrad, uprkos
Andrićgradu, znali o krvoprolićima koja su se tu dešavala.
"Jer,
ako se ne bude radila kampanja da se kaže ono što se desilo u
Višegradu, turisti koji dođu tu znat će samo ono što im se u Andrićgradu
prezentuje", zaključuje Samir.
Izvor: Anadolija